Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić izjavio je danas u Doboju da je cilj Austro-Ugarske bio da, u Dobojskom logoru i sličnim mjestima, zločinima zatre srpsko stanovništvo i da trajno odvoji ovaj prostor od Srbije, naseljavanjem tog područja drugim narodima.
Đokić je na obilježavanju 98 godina od internacije Srba u Dobojski logor 1915. godine, ukazao na činjenicu da je tokom Prvog svjetskog rata svaki četvrti Srbin-muškarac poginuo, što svjedoči o herojstvu jednog naroda i njegovoj žrtvi u namjeri da bude slobodan i ravnopravan.
"To ne smije biti zaboravljeno", istakao je Đokić.
On je poručio da se okupljanjem na ovakvim mjestima želi naglasiti da su Srbi istrajni u sjećanju na svoju istoriju, na ogromne žrtve svog naroda i izraziti poštovanje prema svima koji su dali živote za slobodu ili su bili žrtve zločina.
"Srpski narod je svojim žrtvovanjem dao definitivan doprinos da se geopolitika tadašnje Evrope promijeni i zato stradanja ne smiju biti zaboravljena", naglasio je Đokić.
Prema njegovim riječima, srpski narod je u toj žrtvi za slobodu bio sklon da pomogne da i drugi budu slobodni, "što je i dovelo do stvaranja nove zajednice u kojoj se skladno živjelo decenijama nakon toga“.
Protojerej-stavrofor Rastko Maksimović, tokom služenja parastosa za ubijene u Dobojskom logoru, naveo je podatak da je tokom aprila 1916. godine u logorskim barakama umrlo 643 djece.
On je rekao da je Dobojski logor "ostrvo Vido" Srba u BiH i da se ova žrtva ne smije zaboraviti "ako želimo da dočekamo kakvu-takvu budućnost".
Zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić izrazio je zadovoljstvo što je, obilježavanjem 27. decembra, stradanje srpskog stanovništva otrgnuto od zaborava.
Vijence na Spomen-kosturnicu dobojskim logorašima položili su delegacije predsjednika Republike Srpske, Vlade Srpske, predstavnici Ambasade Srbije u BiH, te delegacije Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca 1912-1918, Boračke organizacije Srpske, Organizacije porodica poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, Saveza logoraša Srpske, Saveza organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida, predstavnici grada Doboja i delegacija 3. Pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.
Duhovnom akademijom, koja je održana u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje, završena je trodnevna manifestacija "Dani dobojskog logora".
U austrougarskom logoru za Srbe u Doboju, koji je osnovan 27. decembra 1915. godine, a zatvoren 5. jula 1917. godine, bilo je zatočen 45.791 Srbin, a 12.000 ih nije preživjelo.
Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova utvrdio je kao događaj od posebnog značaja internaciju Srba u dobojski austrougarski logor, budući da je tadašnja Austro-Ugarska izvršila prvi genocid nad Srbima u 20. vijeku.
Obilježavanje "Dana dobojskog logora" počelo je u srijedu uručenjem nagrada učesnicima konkursa "Srpska golgota 20. vijeka" u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje.
Drugog dana održana je javna tribina "Srbi u Prvom svjetskom ratu", na kojoj su o stradanju srpskog stanovništva govorili istoričari Željko Vujadinović, Draga Mastilović i Slobodan Šoja.
Đokić je na obilježavanju 98 godina od internacije Srba u Dobojski logor 1915. godine, ukazao na činjenicu da je tokom Prvog svjetskog rata svaki četvrti Srbin-muškarac poginuo, što svjedoči o herojstvu jednog naroda i njegovoj žrtvi u namjeri da bude slobodan i ravnopravan.
"To ne smije biti zaboravljeno", istakao je Đokić.
On je poručio da se okupljanjem na ovakvim mjestima želi naglasiti da su Srbi istrajni u sjećanju na svoju istoriju, na ogromne žrtve svog naroda i izraziti poštovanje prema svima koji su dali živote za slobodu ili su bili žrtve zločina.
"Srpski narod je svojim žrtvovanjem dao definitivan doprinos da se geopolitika tadašnje Evrope promijeni i zato stradanja ne smiju biti zaboravljena", naglasio je Đokić.
Prema njegovim riječima, srpski narod je u toj žrtvi za slobodu bio sklon da pomogne da i drugi budu slobodni, "što je i dovelo do stvaranja nove zajednice u kojoj se skladno živjelo decenijama nakon toga“.
Protojerej-stavrofor Rastko Maksimović, tokom služenja parastosa za ubijene u Dobojskom logoru, naveo je podatak da je tokom aprila 1916. godine u logorskim barakama umrlo 643 djece.
On je rekao da je Dobojski logor "ostrvo Vido" Srba u BiH i da se ova žrtva ne smije zaboraviti "ako želimo da dočekamo kakvu-takvu budućnost".
Zamjenik gradonačelnika Doboja Dragan Vasilić izrazio je zadovoljstvo što je, obilježavanjem 27. decembra, stradanje srpskog stanovništva otrgnuto od zaborava.
Vijence na Spomen-kosturnicu dobojskim logorašima položili su delegacije predsjednika Republike Srpske, Vlade Srpske, predstavnici Ambasade Srbije u BiH, te delegacije Udruženja potomaka i poštovalaca srpskih dobrovoljaca 1912-1918, Boračke organizacije Srpske, Organizacije porodica poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske, Saveza logoraša Srpske, Saveza organizacija i udruženja ratnih vojnih invalida, predstavnici grada Doboja i delegacija 3. Pješadijskog /Republika Srpska/ puka Oružanih snaga BiH.
Duhovnom akademijom, koja je održana u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje, završena je trodnevna manifestacija "Dani dobojskog logora".
U austrougarskom logoru za Srbe u Doboju, koji je osnovan 27. decembra 1915. godine, a zatvoren 5. jula 1917. godine, bilo je zatočen 45.791 Srbin, a 12.000 ih nije preživjelo.
Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova utvrdio je kao događaj od posebnog značaja internaciju Srba u dobojski austrougarski logor, budući da je tadašnja Austro-Ugarska izvršila prvi genocid nad Srbima u 20. vijeku.
Obilježavanje "Dana dobojskog logora" počelo je u srijedu uručenjem nagrada učesnicima konkursa "Srpska golgota 20. vijeka" u dobojskom Centru za kulturu i obrazovanje.
Drugog dana održana je javna tribina "Srbi u Prvom svjetskom ratu", na kojoj su o stradanju srpskog stanovništva govorili istoričari Željko Vujadinović, Draga Mastilović i Slobodan Šoja.
Нема коментара:
Постави коментар